(Na{ postojan dopisnik)
Sofija, 23 fevruari
Spored bugarski eksperti, jazi~niot
spor so Makedonija mo`e da se re{i na toj
na~in {to spogodbite bi se potpi{ale
na bugarski i na makedonski jazik, no so
pridru`na deklaracija na Sofija
vo koja bi se objasnilo deka pod toj jazik go
podrazbira dr`avniot jazik, sozdaden
vo Makedonija po 1945 godina. Istovremeno od
Skopje bi deklarirale deka se otka`uvaat
od malcinski i teritorijalni pretenzii
kon Bugarija, odnosno bi se primenila
formulata priznavawe na realnostite vo
Makedonija protiv za~uvuvawe na
na{eto zaedni~ko minato.
Ova e formulata koja, spored 24 ~asa,
momentno ja prou~uva Sofija. Vesnikot
dodava deka dodeka ne se iznajde
re{enie za sporot pretsedatelot na dr`avata
Petar Stojanov nema da ja poseti
Makedonija. Vesnikot tvrdi deka makedonskite
vlasti se soglasuvale so predlo`enata
formula, no razmisluvale kako poelegantno
da i go objasnat na javnosta otka`uvaweto
od malcinski i od teritorijalni
pretenzii.
Istovremeno 24 ~asa na svoite ~itateli
im nudi svoe scenario za toa {to bi se
slu~ilo ako Bugarija go priznae
makedonskiot jazik. Vo tekstot so dramati~en
naslov Kako go gubime Pirinsko,
vesnikot se navra}a nekolku godini nanazad,
potenciraj}i deka vo 1992 godina,
so priznavaweto samo na makedonska dr`ava, a ne
i na makedonskata nacija, Bugarija
se osigurala od idnite nesre}i {to bi sleduvale.
So toa Sofija ja priznala teritorijata
na Bugarite od drugata strana na granicata,
me|utoa taa odbi da priznae deka
tamo{nite lu|e ne se Bugari, deka nivniot jazik e
tu|, nivnata istorija razli~na...
Ako go priznaeme jazikot vedna{ }e
zapo~nat eksperimenti so naselenieto vo
Jugozapadna Bugarija. Pritisnati
od krizata i od streme`ite da ne go draznime
NATO i EU, Sofija }e se prestori
na balkanski gulab i }e guka. Toa }e mu dade
krilja na Skopje da zazema se povoinstvena
poza... a makedonskite politi~ari }e
pobaraat kulturna avtonomija za
Pirinska Makedonija i }e ja dobijat, a vo
u~ili{tata }e se recitiraat eden
~uden Javorski i eden iskrivokol~en
Vapcarovski, ironizira 24 ~asa.
Za poddr{ka na ovie svoi tezi 24
~asa se povikuva na nau~nicite od Makedonskiot
nau~en institut povrzan so VMRO
- SMD, koi u{te vo 1995 godina go predupredile
toga{niot minister za nadvore{ni
raboti Georgi Pirinski deka ako Bugarija go
priznae jazikot, del od bugarskoto
etni~ko telo }e se odvoi, ne posle vojna, tuku
poradi sopstvenata nesposobnost.
Avtorot na tekstot predupreduva deka so toa }e
se raskolebalo nacionalnoto samo~uvstvo
na begalcite od Makedonija i na nivnite
potomci, a so legitimiraweto na
makedonskata nacija }e se pomakedon~ela celata
bugarska istorija i najvidnite figuri
- Kiril i Metodij, Pajsij Hilendarski, Goce
Del~ev i dr. Taka }e bide ubien
i svetliot spomen za pripadnost kon Bugarija i na
makedonskite Bugari vo SAD, Kanada
i vo Avstralija, pi{uva vesnikot.
Spored 24 ~asa, seto toa e rozova
slika, a crnata slika zapo~nuvala koga kulturnata
avtonomija vo Pirinska Makedonija
}e prerasnela vo administrativna, so svoja
himna, pretsedatel, glaven grad,
a vo agolot na Bugarija }e se pojavelo ne{to sli~no
kako Kosovo vo Jugoslavija. Potoa
separatistite od OMO Ilinden na Pirin }e
zabijat makedonski bajrak. [tom
toa }e go vidi Skopje }e mu gi napolni u{ite na
svetot deka Sofija go gazi makedonskoto
malcinstvo, doveduvaj}i go do bunt i o~aj,
ja raska`uva svojata prikazna 24
~asa.
Vo dene{niot broj Duma go obvinuva
Radio Slobodna Evropa deka so specijalnata
emisija za skandalozniot vodi~ za
Ohrid za potrebite na bugarskite turisti go
podbucnuva Skopje protiv Sofija.
Vo otvoreniot razgovor voditelot na emisijata
Ekaterina Bon~eva izdavaweto na
vodi~ot go ocenuva kako provokativna kniga koja
mo`e da im na{teti na ~uvstvitelnite
bugarsko - makedonski odnosi. Vesnikot na
socijalistite bara od radioto da
bide lojalno kon dr`avata, bez razlika kakva e
vistinata.
Istovremeno vo Demokratija se lansira
idejata za otvorawe na bugarski kulturni
centri vo Makedonija, sli~no na
onoj vo Dimitrovgrad, koja predizvika ogromni
reagirawa vo SR Jugoslavija. Nezamislivo
e kon krajot na 20. vek vo Skopje ili vo
Ohrid da nema bugarski kulturen
centar, a bugarskite knigi, vesnici ili filmovi
se u{te da se zabraneti, pi{uva
avtorot.